Medicinska škola nije mogla zaraditi na svom patentu.
Istraživački tim Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci prije trinaest godina započeo je istraživanje s ciljem unaprjeđenja tehnike ultrazvučne dijagnostike pluća.
Naime, grupa na čelu s pokojnim profesorima dr. Alanom Šustićem i dr. Alenom Protićem izradila je algoritam koji trenutno koriste poznati proizvođači medicinske opreme i prednjačila u stvaranju komercijalno dostupne tehnologije.
Iako su neki od proizvođača na temelju same ideje razvili vlastite algoritme i integrirali ih u svoje uređaje, plasirajući ih na tržište, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, vlasnik intelektualnog vlasništva, i članovi tima učinili su to. ne profitiraju financijski od svog hrabrog pothvata.
Intelektualno vlasništvo
Naime, nalazi studije objavljeni su u znanstvenim publikacijama, a patentna prijava objavljena je u prosincu 2014. godine kao prijava zaštite intelektualnog vlasništva Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Tijekom godina, inovativno rješenje je ponuđeno renomiranim proizvođačima UTZ opreme kao što su Philips, ESAOTE, Toshiba, Siemens, GE Healthcare i drugi.
Unatoč potpisanim ugovorima o povjerljivosti, kaže prof. dr. Protić, izostao je interes proizvođača.
– U vrijeme kad smo intenzivnije pokušavali skrenuti pažnju na naš algoritam i pristupali predstavnicima proizvođača, imali smo dojam da smo ih iznenadili.
S jedne strane nisu očekivali da će prijedlog takvog rješenja stići od nas iz Rijeke i Hrvatske, dok u isto vrijeme imaju suradnju s istraživačima s poznatijih sveučilišta u svojim zemljama i drugim zemljama EU-a i SAD-a, od kojih nisu dobili signal da je tako nešto potrebno, objašnjava prof. dr. Protić.
Interes Kineza
Ipak, ultrazvučna kompanija iz Kine United imaging prepoznala je potencijal inovativnog pristupa, potpisala je ugovor o licenciranju i integrirala algoritam u svoj uređaj. Taj uređaj predstavljen je na prestižnom sajmu MEDICA, ali prodajni rezultati su izostali.
No, vrijeme je pokazalo da je rad ovog medicinskog istraživačkog tima bio ispred svog vremena.
Sama inicijativa za projekt krenula je od prof. dr. Šustića koji je definirao medicinsko-dijagnostički problem vezano za objektivizaciju ultrazvučnog nalaza patologije pluća i srca te postavio problemski zadatak pred prof. dr. Protića.
Zoran Matić, informatičar i programer, zaposlen je uz pomoć znanstveno-tehnološkog parka STEP RI Sveučilišta u Rijeci.
Svjetski priznati stručnjak prof. Dr. Daniel A. Lichtestein, koji je proveo brojne studije na tu temu, definirao je “repove kometa” ili “B-linije” na ultrazvučnim slikama pluća kada je prisutan višak tekućine. Tročlani tim došao je do novog pristupa objektivizaciji ovih nalaza.
– Upravo broj B-linija koji se vidi na ekranu može indirektno ukazivati na intenzitet bolesti pluća ili srca u trenutku pregleda, međutim s obzirom na to da se radi o dinamičkom ultrazvučnom pregledu, takozvana »tromost oka« ne dozvoljava preciznost samog nalaza. Naime, posebnost ovog projekta je uklanjanje ovisnosti o navedenoj subjektivnoj procjeni operatera, koja je do tada bila oslonac dijagnostičkog pregleda, ali i stupnju koncentracije te manualnoj vještini samog operatera, kaže prof. dr. Protić.
Sufinancirao BICRO
Projekt je sufinanciralo državno poduzeće BICRO d.o.o. kroz program POC što je omogućilo razvoj algoritma koji je mogao raditi na izdvojenom računalu, izvodeći brojenje B-linija na učitani videodokument, a daljnjim razvojem i u stvarnom vremenu.
Naknadno se algoritam mogao ugraditi u softver ultrazvučnih uređaja od strane proizvođača. Projekt je bio i sufinanciran kroz program podrške uredima za transfer tehnologije agencije Hamag-Bicro, a financirale su se aktivnosti na komercijalizaciji tehnologije poput odlasci na sajmove tehnologija u medicini, pripremi ugovora i slično.
– Osim što algoritam pomaže u objektivizaciji pregleda, on olakšava organizaciju pregleda pacijenata jer pregled mogu obaviti i manje iskusni liječnici, a iskusniji liječnik se može kvalitetnije uključiti u pretragu, onda kad je nužno, navodi prof. dr. Protić.
Iako patent riječkog istraživačkog tima nije komercijaliziran kako je planirano, već je poslužio kao ideja proizvođačima za razvoj svojih algoritama, riječki znanstvenici su zadovoljni što su bili prvaci u stvaranju rješenja koja danas unapređuju dijagnostiku i brigu o pacijentima širom svijeta.